ekološka udruga Čiopa - Dubrovnik

ekološka udruga ČIOPA

ekološka udruga Čiopa - Dubrovnik
 
 
početna
o udruzi
projekti
kontakt
 

opis projekta | glavata želva | markiranje | povratak u more

PROJEKT "UPOZNAJMO I SPASIMO GLAVATU ŽELVU (Caretta caretta)"

 

Od postojećih sedam vrsta morskih kornjača, u Sredozemnom i Jadranskom moru do sada je zabilježeno prisustvo triju vrsta: sedmopruge usminjače (Dermochelys coriacea), glavate želve (Caretta caretta) i zelene želve (Chelonia mydas).

ponešto o glavatoj želvi (Caretta caretta):

Tjelesne osobitosti:
Glavata želva je najčešća i najraširenija vrsta morskih kornjača u Sredozemnom i Jadranskom moru. Jedna od najtipičnijih osobina morskih kornjača je oklop, čvrsta koštana struktura koja prekriva gotovo cijelo tijelo i sve unutarnje organe. Kod odraslih glavatih želvi oklop je ovalnog oblika, s gornje je strane crvenkasto-smeđ, a svijetložućkast s donje. Građen je od velikih proširenih rebrenih kostiju, prekrivenih rožnatim pločama. Odrasle jedinke dostižu duljinu oklopa i do 110 cm i tjelesnu težinu do 115 kg. Ime je dobila prema karakteristično velikoj glavi sa snažnim čeljusnim mišićima.

Rasprostranjenost:
Glavata želva je široko rasprostranjena u priobalnim područjima tropskih i suptropskih mora Atlantskog, Tihog i Indijskog oceana. Također je uobičajena u morima umjerenih područja i jedina je vrsta koja se u njima i gnijezdi. Najčešća je vrsta Mediteranskog i Jadranskog mora. Najveća gnijezdilišta ove vrste u Mediteranu su na grčkoj, turskoj i ciprskoj obali, a nešto manja na libijskoj, sirijskoj, izraelskoj, egipatskoj i tuniskoj obali. Populacija koja naseljava Jadran dio je populacije koja se razmnožava u Grčkoj. Procijenjeno je da u cijeloj mediteranskoj populaciji ima oko 5 000 spolno zrelih ženki.
 
Razmnožavanje:
Sve se morske kornjače razmnožavaju na pješčanim plažama. Pare se u moru, od kraja ožujka do početka lipnja, a jaja polažu tijekom ljeta. Na kopno izlaze samo ženke radi polaganja jaja, a mužjaci, nakon što se izlegu, više nikada ne izlaze na kopno. Tijekom jedne sezone ženke mogu imati između 2-5 legala, s pauzom od 2 tjedna između. Jaja liježu u rupe iskopane u pijesku i broj im u jednom leglu varira od 23 do 190, obično preko 100. Inkubacijski period općenito varira i traje između 50 i 65 dana. Veličina oklopa mladih kornjačica varira između 33,5 mm i 55 mm. Ustanovljeno je da spolnu zrelost postižu nakon 30 godina, pri duljini oklopa od 70 do 90 cm. Kako su pješčane plaže omiljena izletišta ljudi, uznemiravanje kornjača pri polaganju jaja te kasnije uništavanje jaja i legla ostavili su katastrofalne posljedice na populacije morskih kornjača u cijelom svijetu.
glavata želva
 
Ishrana:
Glavata želva je mesojed, hrani se raznim vrstama morskih životinja: spužvama, meduzama, ježincima, mekušcima, školjkašima, rakovima i ribama. Ima izuzetno jake čeljusti kojima lomi tvrde oklope svoga plijena.
 
Stanište:
Najveći dio svoga života provodi u pelagičkom staništu. Na obalu izlaze samo ženke radi polaganja jaja, dok mužjaci ostaju u moru cijeli život.
glavata želva
 

Zimovanje:
Malo je poznato da je upravo Jadran jedno od dva najznačajnija područja ishrane i zimovališta glavate želve u Sredozemlju. Nadolaskom zime i padom temperature mora morske kornjače smanjuju svoju aktivnost i povlače se na morsko dno gdje, smatra se, prezimljuju ukopane u pijesak i mulj. Takve životinje u hibernaciji često završavaju u ribarskim koćama, a zbog iznenadnog »buđenja« i niskih temperatura mora padaju u stanje šoka. Ribari takve želve vraćaju u more, no neke od njih ne uspiju zaroniti natrag na dno i nastaviti prezimljavanje, već dezorijentirano plutaju na površini nošene vjetrom i strujama. Kako su morske kornjače hladnokrvni organizmi čiji je cijeli život ovisan o temperaturi okoliša, takve će životinje zbog niskih temperatura uginuti. Za sada se još ne zna koliki je obim ovog problema, no poznato je da u koćama u Jadranu svake godine završi oko šest tisuća želvi, od čega samo u hrvatskim vodama oko dvije i pol tisuće, što zasigurno ima velik negativan utjecaj na opstanak ovih ugroženih organizama.

 

Zaštita:
Status: vrlo ugrožena vrsta
Glavata želva je već odavno na svjetskoj listi ugroženih životinja. Jedini predatori odraslih glavatih želvi su morski psi (ponekad i kit-ubojica) i čovjek. Najveća prepreka opstanku morskih kornjača danas je čovjek. Pretjerano sakupljanje jaja iz gnijezda, gubitka gnjezdišta zbog obalnog razvoja, masovni turizam, hvatanje za hranu, prodaja oklopa kao suvenira - jednako ugrožava ove životinje. Kada se uz to pribroji zagađivanje i nerazumno iskorištavanje mora, morske su kornjače dovedene na rub opstanka.

Kornjače često stradavaju u ribarskim stajaćim mrežama. S obzirom da se radi o životinjama koje dišu plućima, kornjače moraju izlaziti na površinu mora da bi udahnule zrak. Iako su razmaci između dvaju udisaja zraka u normalnim uvjetima kod kornjača relativno dugi, kada se pod morem zapletu u mreže, zbog stresa vrlo brzo ostaju bez zraka i utapaju se. Njihove su populacije u opadanju i zbog slučajnog ulova u koće.

uginula kornjača
kornjača stradala u ribarskoj mreži

Procijenjeno je da se godišnje u Jadranskom moru slučajno ulovi oko 2 500 glavatih želvi. Od ukupnog broja jedinki uhvaćenih u ribarske mreže 85% je ulovljeno koćarenjem. Morske kornjače u Hrvatskoj su zaštićene zakonom kao i brojnim međunarodnim konvencijama. Strogo je zabranjen svaki namjerni izlov, uništavanje, uznemiravanje ili trgovina ovim vrstama. Za provođenje ovih zakona odgovorno je Ministarstvo unutarnjih poslova i Državni inspektorat Republike Hrvatske. Prema Pravilniku o visini naknade štete prouzročene nedopuštenom radnjom na zaštićenim životinjskim vrstama (NN 84/96) novčana kazna za ubijanje jedinke vrste Caretta caretta iznosi 40.000,00 Kn.


©2003.-2012. Ekološka udruga "Čiopa" Sva prava pridržana.