ekološka udruga Čiopa - Dubrovnik

ekološka udruga ČIOPA

ekološka udruga Čiopa - Dubrovnik
 
 
početna
o udruzi
projekti
kontakt
 

opis projekta | Mrkan i Bobara | Galebovi (Laridae)| galeb klaukavac | posjeti Mrkanu i Bobari
   
 
izvan sezone gniježđenja | u sezoni gniježđenja

PROJEKT "GALEB KLAUKAVAC, SIMBOL JADRANSKOG MORA"

Posjet Mrkanu i Bobari izvan sezone gniježđenja

Da bismo se što bolje upoznali sa gnijezdilištem kolonije galebova klaukavaca, u siječnju 2004. godine posjetili smo otoke Mrkan i Bobaru. U sastavu otoka nalazi se nekoliko malih i niskih hridi. Hridi Hljeb, Trava i Ražnjić nalaze se jugoistočno od otočića Bobara, a hrid Mrkanac jugoistočno od otočića Mrkan. Otoci su djelovali pusto, jer smo dosli izvan sezone gniježđenja koja obično započinje krajem travnja i traje do lipnja. Nigdje nije bilo ni traga onoj vrevi i galami koja preplavi otoke u vrijeme gniježđenja, samo je poneki usamljeni galeb nadletio otoke u potrazi za hranom.

Obale otoka su hridinaste i teže pristupačne, naročito one sa južne strane koje su pravi klifovi i gotovo okomito se obrušavaju u morske dubine. Prvo smo pristali na hrid Hljeb i krenuli u potragu za tragovima gniježđenja. Sama hrid je dosta koso položena, izgrađena od ispucalih stijena i sa mjestimično zemljom između. Vegetacija je dosta rijetka, većinom trava sa malo zeljastih biljaka između stijena. Hrid u cjelini djeluje dosta surovo, ali je idealna za gniježđenje galebova.

Mrkan i Bobara
Bobara
Mrkan
Mrkan i Bobara
Bobara i hridi
južna strana Mrkana

Mjesta na kojima se gnijezde galebovi nisu bila uočljiva na prvi pogled, ali detaljnijom potragom našli smo na njihove ostatke; komadiće drveta, grana, suhe dijelove stabiljike zeljastih biljaka. Gnijezda su bila smještena uglavnom na zemlji u blizini stijena, ali bilo je vidljivo da su se smještali i u rupama između stijena. Na nekim su se mjestima vidjeli komadići plastičnih vrećica i ribarskih mreža kojima su im vjerojatno služila kod izgradnje gnijezda. Svugdje okolo nalazili smo dijelove ribljih kostiju, sipine "kosti", a bilo je dosta i galebovih kostiju, najvjerojatnije od uginulih mladunaca.

galeb klaukavac - mjesto gnijezda
galeb klaukavac - mjesto gnijezda
galeb klaukavac - ostatak gnijezda
mjesto gnijezda
mjesto gnijezda
ostatak gnijezda između stijena
galeb klaukavac - kostur mladunca
galeb klaukavac - kosti
galeb klaukavac - lubanja
kostur mladunca
kosti
lubanja

Nakon toga smo se iskrcali na Mrkan i pregledali njegovu površinu, ali smo pronašli manje ostataka i tragova gnijezda nego na grebenu. Mrkan je prekriven gustom, slabo prohodnom vegetacijom i ima manje otvorenog prostora pogodnog za gniježđenje. Najpovoljnija se mjesta nalaze na malim livadicama sa sjeverne strane otoka, gdje smo i pronašli tragove gnjezdišta.

Na kraju smo se iskrcali na Bobaru, čija je obala najnepristupačnija i najteža za iskrcavanje. Površinom je Bobara manja i niža od Mrkana (oko 45 m), obrasla travom i rijetkim niskim grmljem koje izbija između stijena. Sudeći po ostacima, Bobara je mjesto na kojima se gnijezdi najviše galebova.

hrid Hljeb
hrid Hljeb
hridi Ražnjić i Hljeb
hrid Hljeb - pogled s mora
površina hridi Hljeb

Nakon obilaska Bobare, krenuli smo nazad u Dubrovnik. Idući put otoke ćemo posjetiti u proljeće za vrijeme gniježđenja.

Tekst i fotografije: ekološka udruga «Čiopa»


©2003.-2012. Ekološka udruga "Čiopa" Sva prava pridržana.