ekološka udruga Čiopa - Dubrovnik

ekološka udruga ČIOPA

ekološka udruga Čiopa - Dubrovnik
 
 
početna
o udruzi
projekti
kontakt
 

opis projekta | Mrkan i Bobara | Galebovi (Laridae)| galeb klaukavac | posjeti Mrkanu i Bobari

PROJEKT "GALEB KLAUKAVAC, SIMBOL JADRANSKOG MORA"

Galebovi (porodica Laridae)

Galebovi su druževne dugokrile ptice koje žive svugdje u blizini mora, ali isto tako i pored jezera i rijeka. Premda imaju kožne plivaće opne između nožnih prstiju, ne spadaju u prave morske ptice i nikada se previše ne udaljavaju od obale, pa su kroz povijest pomorskih putovanja moreplovcima davali do znanja da su u blizini kopna. Vanjskim izgledom mužjak i ženka su vrlo slični. Gnijezde se u većim ili manjim kolonijama, na liticama ili ravnome tlu uz more i u unutrašnjosti. Većim vrstama treba 3 - 4 godine do potpune zrelosti.

Galebovi se velikom lakoćom prilagođavaju okolini i sami utječu na nju. Bučni su i agresivni, kradu plijen i jaja drugih ptica, čak napadaju mladunce svojih "rođaka", drugih galebova. Mnoge se vrste hrane ostacima hrane i otpacima, pa se često u velikom broju nalaze na deponijama smeća. U nekim zemljama galebovi su i zaštićeni, jer čiste plaže od svakovrsnog smeća.

Vrlo su proždrljivi i da bi došli do hrane katkad pokazuju veliku snalažljivost. Našavši školjku, galeb uzlijeće malo više i ispušta je da padne na stijenje. To ponavlja sve dok se školjka ne razbije.


Postoji više od 40 vrsta galebova. Svi se odlikuju dugim krilima, oštrim kljunom i kratkim, četvrtastim repom. Svi galebovi, počev od velikih morskih pa do onih najmanjih, vode kolonijalni način života. Naseljavaju se u velikim grupama, od nekoliko stotina do nekoliko desetina tisuća ptica. Gnijezdo grade na svakom prikladnom mjestu i od raznovrsnog materijala - trave, perja, grančica, komadića mreže, plastike i ostalog smeća. Ženka po pravilu snese 2 - 3 jaja na kojima i mužjak i ženka leže oko mjesec dana. Ukoliko se jajima nešto dogodi (pojedu ih drugi galebovi ili ih razbiju valovi), ženka će snijeti nova jaja. Ovo može uraditi 3 - 4 puta što doprinosi uspješnom preživljavanju ove ptičje vrste. Izleženi mladunci pokriveni su pjegavim perjem koje ih odlično maskira u gnijezdu u kojemu ostaju sve dok ne nauče letjeti. Za to ih vrijeme hrane roditelji. Međutim, zbog velike proždrljivosti od desetak ptića obično prežive samo dva najjača i najkrupnija.

U Europi je zabilježena 21 vrsta iz roda Larus (od toga u Hrvatskoj je zabilježeno 7 vrsta).


Vrste zabilježene u Hrvatskoj:

- sredozemni galeb Larus audouinii
stjenoviti otoci, niske obale; zimi uz pjeskovite obale ili na moru.

- burni galeb Larus canus
stjenovite, pješčane i šljunčane obale i otoci, također u unutrašnjosti uz slatke vode; zimi je raširen po obalama, estuarijima i poljodjelskim predjelima, često i u gradovima

- galeb klaukavac Larus cacchinans
najčešći veliki galeb ja jugu Europe; danas ga razdvajaju od srebrnastog galeba, budući da oblikuje zasebne kolonije u zoni preklapanja u zapadnoj Francuskoj

- tamnoleđi galeb Larus fuscus
stanište kao u srebrnastog, ali obično se gnijezdi na ravnome tlu, ponekad u zajedničkim kolonijama

- crnoglavi galeb Larus melanocephalus

gnijezdi se po travnatim močvarama i drugim ravnim terenima uz obalu; zimi se zadržava po priobalju

- mali galeb Larus minutus
jezera, močvare, cretovi; na prolazu po slatkim i obalnim vodama; zimi na moru

- riječni galeb Larus ridibundus
cretovi, močvare, jezerski otoci, dine, šljunkoviti predjeli; zimi po priobalju i ušćima, također je rasprostranjen u unutrašnjosti uz slatke vode i po poljodjeljskim površinama, niskim tratinama i ledinama; u sjeverozapadnoj Europi je tipična gradska ptica


riječni galeb

Ostale vrste u Europi:

- srebrnasti galeb Larus argentatus

najčešći veliki galeb na sjeveru Europe. Gnijezdi se kolonijalno po liticama i niskom terenu uz more, također po cretovima ili zgradama; zimi uz obalu i u unutrašnjosti

srebrnasti galeb

srebrnasti galeb

srebrnasti galeb

mladunče srebrnastog galeba

mladunče srebrnastog galeba


- armenski galeb Larus armenicus
planinska jezera

- astečki galeb Larus atricilla

prekoatlantska skitalica

- smeđoglavi galeb Larus brunnicephalus
sve češća skitalica iz srednje Azije, zalazi u jugoistočne regije

- sivoglavi galeb Larus cirrocephalus
rijetka skitalica iz tropske Afrike na jug Europe

- prstenokljuni galeb Larus delawarensis

rijetki prekoatlantski posjetitelj sjeverozapadne Europe

- tankokljuni galeb Larus genei

slatkovodna i bočata jezera, obalne lagune, zimuje uglavnom uz obalu

- arktički galeb Larus glaucoides

- tamnoprsi galeb Larus hemprichii
radije stoji po stijenama ili bovama, negoli se odmara na vodi; ima gusarske navike

- sjeverni galeb Larus hyperboreus
gnijezdi se po stjenovitim obalama; zimi po priobalju i lukama; rijedak je u unutrašnjosti

- veliki crnoglavi galeb Larus ichthyaetus

gnijezdi se uz slane i bočate vode, zimi duž obala; uz slatke vode samo na prolazu.

- crvenomorski galeb Larus leucophthalmus

rasprostranjen je na području Crvenog mora i Adenskog zaljeva, može doskitati i do Sredozemlja

- veliki galeb Larus marinus
gnijezdi se često pojedinačno, uglavnom po morskim liticama ili morskim otocima; zimi uglavnom u priobalju, ali neki i u unutrašnjosti

- Bonaparteov galeb Larus philadelphia
prekoatlantska skitalica

- Franklinov galeb Larus pipixcan

prekoatlantska skitalica

- galeb lastar Larus sabini
močvarne tundre pokraj slatkih ili priobalnih voda; zimi na pučini

Izvor:
"Ptice Hrvatske i Europe: sa Sjevernom Afrikom i Srednjim istokom". Hermann Heinzel, Richard Fitter, John Parslow; prijevod Jasminka Radović i sur.; za Hrvatsku prilagodio Dragan Radović Zagreb: Hrvatsko ornitološko društvo, 1999. - 384 str.

©2003.-2012. Ekološka udruga "Čiopa" Sva prava pridržana.