ekološka udruga Čiopa - Dubrovnik

ekološka udruga ČIOPA

ekološka udruga Čiopa - Dubrovnik
  

 
početna
o udruzi
projekti
kontakt
 

općenito | slatkovodne ribe | vodozemci | gmazovi | ptice | sisavci

Prilog poznavanju životinjskog svijeta Dubrovnika i okolice


Cijelo dubrovačko područje krasi obilje prirodnih, kulturnih i drugih znamenitosti koje svojim brojem, izgledom i raznolikošću predstavljaju osnovne elemente ljepote našeg kraja. Zahvaljujući povoljnim ekološkim uvjetima, dubrovačko područje naseljava nadasve zanimljiv i raznovrstan životinjski svijet, koji nažalost zbog čovjekovog utjecaja pomalo gubi svoja izvorna obilježja. Manje je poznato da su ovi predjeli bogati endemičnim i reliktnim životinjskim vrstama, a neke su vrste vrlo rijetke ili ovdje imaju krajnje granice areala, što ovaj kraj čini posebno zanimljivim i bogatim. Nažalost, iako vrlo interesantan, životinjski je svijet relativno slabo istražen i poznat je samo u fragmentima.

Od brojnih zooloških specifičnosti na ovom ćemo mjestu istaknuti samo neke: naplavljeno područje uz izvor rijeke Omble u Rijeci dubrovačkoj stanište je goleme štipavice (Belostoma niloticum), jednog od najvećih europskih kukaca; Predolac pokraj Metkovića je najveće nalazište u Hrvatskoj endemično-reliktnog podzemnog školjkaša Congeria kusceri; Pelješac je krajnja zapadna granica rasprostranjenosti riječne kornjače (Mauremys caspica); endemične svojte gušterica - krška gušterica (Podarcis melisellensis), oštroglava gušterica (Lacerta oxycephala) i podvrsta primorske gušterice (Podarcis sicula ragusae) dolaze na vrlo ograničenim kopnenim i otočnim staništima. Interesantna je i populacija čaglja (Canis aureus) na Korčuli, Pelješcu, Šipanu i Konavlima, međutim njegova ekologija nije dovoljno poznata. Također, zanimljiv je i mungos (Mungo mungo), unešen na Mljet radi eliminiranja zmija otrovnica, a sada predstavlja problem zbog štete koju nanosi autohtonom životinjskom svijetu.

Endemične su vrste naročito brojne među beskralješnjacima, njima posebno obiluju kopneni puževi, uz ostalo i zaklopnice (Clausilidae), nadalje dvokrilci (Diptera) i druge skupine kukaca, kao strige (Chilopoda), babure (Oniscoidae) i gujavice (Lumbricidae). Neki su kukci dobili znanstvena imena po Dubrovniku, kao npr. Dasytes ragusae (Coleoptera, Dasytidae), Phytoecia ragusana (Cerambicidae), Phyllonticheila ragusana (Hemiptera). Osobito je raznolika kopnena malakofauna otoka Mljeta s jednim endemskim rodom (Meledella) i tri endemične vrste (Strouhaloniscus meledensis, Pergamasus meledensis, Otiorrhynchus meledanus).

Zbog izrazito kraškog karaktera ovo područje obiluje kraškim formacijama, iako su pojedini dijelovi različitog sastava i građe. Na cijelom području ima vrlo zanimljivih morfoloških objekata stoga nalazimo i osobito bogatu endemičnu i reliktnu podzemnu faunu. U izvoru Trsteno nalazimo rakušce vrste Niphargus hvarenensis, u pećini Šipun vrstu Hadžia fragilis i mnoge druge. Vrlo je bogata fauna troglobionata u ponorima i pećinama uz Popovo polje (Vjetrenica, Črnulja i dr.): Troglomysis vjetrenicensis, Niphargus orcinus vjetrenicensis, čovječja ribica (Proteus anguinus).

 

U slijedećem smo dijelu imali namjeru predstaviti samo neke najzanimljivije i najčešće vrste životinjskih organizama koji obitavaju na našem području:

SLATKOVODNE RIBE

VODOZEMCI

GMAZOVI

PTICE

SISAVCI


Iphiclides podalirius - prugasto jedarce

Mnoge su životinje u dubrovačkom području posve nestale ili se njihov broj drastično smanjio. Ovdje više nema europske vidre (Lutra lutra), koja je još početkom prošlog stoljeća živjela u izvorišnom dijelu Rijeke dubrovačke i u Zatonu, a prorijeđene su kune, lasice i druge. Od ptica je iščezao bjeloglavi sup, a više se ne viđa i tridesetak drugih vrsta ptica (osobito močvarica) inače zabilježenih u literaturi za ovo područje. Nažalost zbog smanjivanja njihovog prirodnog staništa, mnoge su vrste pred izumiranjem.

Bogatstvo i raznolikost biljnog i životinjskog svijeta privlačna je osobina naše obale i otoka, a u prezentaciji prirodnih potencijala, endemične i rijetke svojte predstavljaju originalnu vrijednost u ukupnoj raznovrsnosti. Očuvanje ovoga bogatstva može se postići samo ako se uspiju očuvati izvorna prirodna obilježja našeg kraja i stoga ČUVAJMO PRIRODU!


©2003.-2012. Ekološka udruga "Čiopa" Sva prava pridržana.